Samostan

Samostanska zgrada

Stara samostanska zgrada nalazila se na sjevernoj strani današnjega klaustra. Nije srušena, nego je proširivana i nadograđivana sve dok nije poprimila konačni oblik. Čini se da je gradnja počela započela 1417. godine, kada je sagrađeno sjeverno samostansko krilo s dva reda soba. Tek nakon završetka kapitula i sakristije nadograđena su dva gornja kata istočnoga krila. Gradnja je započela 1519. Godine.  Posljednji veći građevinski zahvat obavljen je g. 1591. kada je u sjeverozapadnome krilu za samostanske goste izgrađena posebna blagovaonica s predvorjem i velikim kaminom. Samostan je u ratu Svete lige protiv Turaka 1538. g. pretrpio znatne izmjene. Budući da je Mletačka Republika kao članica Lige pokušavala po svaku cijenu uvući u rat i Dubrovačku Republiku, koja je htjela ostati neutralna, postojala je opasnost da Mlečani napadnu grad. Dubrovačka Republika je, posredstvom pape Pavla III., stoga isposlovala pojačanje slabijih obrambenih točaka u gradu. Sjeverni gradski zid oko samostana povišen je tada do te mjere da je nadvisio i samostanski krov. Sjeverne su sobe ostale bez svjetla i zraka pa ih je valjalo porušiti. Takav samostan imao je oko 55 soba, sa svim pratećim prostorijama. Iako okružen visokim gradskim zidinama, ipak je imao i svoj “prozor u svijet”. Bio je to njegov istočni gornji kat sa širokim renesansnim prozorima i s prekrasnim pogledom na obronke Bosanke i Žarkovice te na gradsku luku, Lokrum i otvoreno more.

Na vrh